Blog

Blockchain – tehnologija koja stvara bolju budućnost


Blockchain tehnologija je prvi put stupila na scenu 2009. godine, kada je nastala i prva kripto valuta – bitcoin. Njen tvorac, Satoshi Nakamoto predstavio je svetu ovu inovativnu ideju, koja omogućava da se finansijske transakcije odvijaju slobodno, bez posredovanja banke ili države. Od početka kripto-revolucije, nastalo je preko hiljadu sličnih valuta, a ova tehnologija je dobila primenu i u drugim oblastima.

Koliko je napredovala posle deset godina i kako se danas koristiblockchaintehnologija, predočio nam je Xiaochen Zhang kroz meetup na temu Budućnost novca“ koji je u avgustu organizovao ICT Hub. Zhang je upravo zbog poznavanja ove teme i angažovanja u blockchain zajednici dospeo i na LATTICE80 listu top 100 svetskih influensera za blockchain. Zhang kroz FinTech4Good organizaciju, koju je pokrenuo i na čijoj programskoj implementaciji radi, pruža doprinos uvođenju revolucionarnih tehnoloških inovacija koje će promeniti dosadašnje poimanje finansija, ali i drugih srodnih oblasti.

Kako je sve počelo?

“Najuzbudljivija stvar kod blockchain-a je ta što nam ova tehnologija omogućava demokratizaciju mogućnosti i prilika“, istakao je Zhang na početku i dodao da je ovo jedinstven trenutak u kome svi imamo priliku da budemo deo nečeg velikog.Blockchaintehnologija, smatra on, nalazi se još uvek u ranoj fazi razvoja i pruža mogućnost svima da se uključe.

Govoreći o njegovom razvoju, istakao je da se ova tehnologija razvijala kroz tri faze. U prvoj fazi zapravo nije ni postojao blockchain, već smo imali samo bitcoin, koji je koristila jedna manja grupa ljudi dobro informisanih o tehnološkim inovacijama. U drugoj fazi koja je nastupila 2015.godine, dolazi do razvoja i širenja ove tehnologije, gde se otvara mogućnost za proširenje broja korisnika i uključivanje mnogo većeg broja ljudi.

Nakon toga, pre oko godinu dana ušli smo u treću fazu, gde se blockchain tehnologija proširila i na neke druge oblasti osim finansija. Obrazovanje, održivi razvoj i poljoprivreda, samo su neke od oblasti u kojima je primenjena ova inovativna tehnologija čime je dostigla jedan sasvim novi nivo i postala deo naše svakodnevice.

Zakonska regulativa bitcoin-a

Sa jedne strane su inovacije a sa druge izazovi, barijere i regulative, ističe Zhang. Prve regulative koje su se bavile bitcoin-om bile su utemeljene na saznanjima o tome kako treba pratiti transakcije kako se ova kripto valuta ne bi koristila ilegalno. Vrlo brzo su se otvorila brojna pitanja i najvažnije među njima – kome se obratiti ukoliko dođe do zloupotrebe.

Danas, izazovi se najčešće susreću kroz usklađivanje tradicionalnih sistema i modernih tehnologija, kao i kroz praćenje inovacija i zaštitu investitora od prevara. “U mnogim zemljama bitcoin i kripto valute još uvek nemaju legalan status jer ne postoji zakonska regulativai ne zna se koji propis treba primeniti“. Posebno ističe Maltu kao pozitivan primer gde je regulativa jasno i precizno definisana, a digitalne banke imaju licence.

Digitalni identitet i "smart" ugovori

U ranoj fazi razvoja blockchain tehnologije, digitalni identitet i ‘smart’ ugovori su veoma kompleksna pitanja koja zahtevaju mnogo promišljanja i pažnje. Ovo je oblast koja se stalno menja i tek će se u budućnosti razvijati.

Mi poznajemo samo jedan – tradicionalni način sklapanja ugovora, koji je do sada bio prisutan na tržištu. Ugovor se zaključuje između dve strane i ako se prekrše njegove odredbe, ide se na sud gde će biti doneta odluka o tome ko je u pravu na osnovu dokaza.”, objašnjava Zhang trenutnu situaciju i usmerava razgovor na "smart" ugovore.

Oni su takođe u ranoj fazi razvoja i tek treba da budu usklađeni sa komplikovanom svakodnevnim procedurama. Kod ovih vrsta ugovora, imamo tri strane: Vladu koja zaključuje ovakve ugovore i preko njih vrši plaćanja, kompanije koje prikupljaju podatke i treću stranu koja nije učesnik u ugovornom odnosu već samo sve to prati i beleži.

Kada je digitalni identitet u pitanju, smatra se da će ovaj koncept u potpunosti promeniti naš svet. Tu se Estonija izdvaja kao primer – svi podaci o jednoj osobi kao i njegove transakcije, mogu biti predstavljene kroz digitalni identitet. Na taj način olakšava se povezivanje ljudi kroz razmenu informacija, jer tako možete znati šta tačno treba ponuditi nekome, bez da za to koristite posrednika. “Naravno, pitanja bezbednosti i poverljivosti podataka su glavni izazov jer pojedincu treba ponuditi sigurnost”, ističe Zhang.


Da li je ‘Libra’ budućnost novca?

Libra je projekat iniciran od strane kompanijeFacebooki još 27 organizacija, u želji da koncept digitalnog novčanika približe svojim korisnicima. Iako do sada nije bilo jednostavno koristiti digitalne novčanike, veruje se da će Meta svojim korisnicima omogućiti jednostavan interface za tu uslugu, baš kao što je i danas lako koristiti ovu društvenu mrežu.

Libra postaje politička platforma, način da se utiče na stvaranje i donošenje zakona u ovoj oblasti i sve najveće zemlje sveta (grupa G20) pomno prate ovu temu i sa velikom znatiželjom očekuju zvanično lansiranje.” Ovaj projekat okuplja organizacije koje zajedno imaju preko 4,4 milijarde korisnika što je pola svetske populacije i veći je, recimo, od svih zajedničkih međudržavnih projekata pokrenutih između Kine, Indije i EU.

Ipak postoji nekoliko problema sa ovimm projektom. Prvi je taj što Libra treba da predstavlja ‘super-nation‘ valutu, što neće biti lako s obzirom na to da svaka zemlja ima svoju valutu i neće se lako složiti sa tim da postoji još jedna.

Drugi problem je bezbedonosne prirode, jer države neće dozvoliti da jedna kompanija, sa ne tako dobrom reputacijom kada je korišćenje ličnih podataka u pitanju, upravlja transakcijama u njihovim bankarskim sistemima. Poslednji, ali ne manje značajan problem, tiče se zloupotrebe ličnih i finansijskih podataka od strane Asocijacije organizacija okupljenih oko ovog projekta, čije posledice mogu biti ozbiljne i uticati na sve nas.

Blockchain – realna sadašnjost ili daleka budućnost

U zavisnosti od toga iz koje zemlje posmatramo blockchain tehnologiju i kripto valute, odgovor na ovu dilemu može biti različit. Za razvijene zemlje ova vrsta finansijskih transakcija je deo svakodnevice, dok u manje razvijenim državama o ovim inovacijama tek uče. Sve to se može brzo promeniti već sledeće godine, zahvaljujući pomenutoj Meta inicijativi, koja će budućnost novca promeniti i učiniti ga dostupnijim.

Komercijalna upotreba blockchain tehnologije, omogućiće veću sigurnost određenih procesa i transakcija, ne samo u finansijama već i u mnogim drugim oblastima. Zamislite samo da kroz nekoliko decenija svaka lokalna samouprava koristi ovaj sistem za beleženje i čuvanje podataka o imovini i tako poveća sigurnost sistema za sve građane. Čini se da su mogućnosti upotrebe blockchain tehnologije za sada neograničene, što će sigurno podstaći tehnološku revoluciju u mnogim oblastima, jer njeno vreme tek dolazi.